2. јануар 2020.

Sretna Nova godina

Sretna Nova godina svim posetiteljima.

Latrel psaltir, Engleska, 14. vek, karneval

1. januar je datum kada se slavi Nova godina, ali nije uvek bilo tako.

Kratka istorija o slavljenju Nove godine.

1. januar kao datum Nove godine je uveden tek sa uvođenjem Julijanskog kalendara u Rimskoj republici 46. godine PNE, od strane Julija Cezara. Julijanski kalendar je nazvan po Juliju Cezaru. Međutim, Julije Cezar nije u potpunosti uveo novi kalendar nego je uredio stari. Prije toga vremena Nova godina se slavila različito, po datumu stupanja na dužnost konzula.

U srednjem veku je datum Nove godine bio različit zavisno od vremena i mesta.

U Anglosaksonskoj Engleskoj je bio 25. decembar, zatim 25. Mart u razvijenom srednjem veku u Engleskoj.

U kontinentalnoj Evropi je bilo različito, 1. marta (npr. Venecija je slavila na taj dan, Rusija do 1348. godine), 25. marta (datum Blagovesti, npr. Firenca je slavila na taj dan), 1. septembra (npr. Vizantija je slavila na taj dan, Rusija od 1346. do 1699. godine, 1. septembar je početak Nove godine u Pravoslavnom kalendaru) ili 25. decembra.

Tako da 1. januar se nije smatrao početkom Nove godine sve do Gregorijanske reforme kalendara koju je uveo papa Grgur XIII 1582. godine, bulom Inter gravissimas.
Postepeno je ovaj datum tj. 1. januar postao datum početka godine svuda po Evropi i svetu.
Relativno brzo je izmena početka nove godine (tj. na 1. januar) zahvatila većinu Evrope. U Rusiji je došlo do izmene tek 1699. godine, koju je uveo ruski car Petar veliki.
U Engleskoj je izmena došla jako kasno, tek 1725. godine, jer su bili skeptični kao protestanti prema "papskom kalendaru".